Važnost popisa za nacionalne manjine

Iz Ustavnog zakona proizlazi da je ostvarivanje određenih kolektivnih prava pripadnika srpske zajednice moguće ovisno o njihovom udjelu u ukupnom broju stanovnika Republike Hrvatske, koji se u konačnici utvrđuje popisom stanovništva kakav nam predstoji.

Člankom 7. Ustavnog zakona propisano je da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina, koja oni uživaju pojedinačno ili kolektivno, naročito:

  • izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini
  • uporabu imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu
  • služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi te u službenoj uporabi
  • odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe
  • uporabu svojih znamenja i simbola te očuvanje tradicijskih naziva i oznaka
  • kulturnu autonomiju održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije
  • pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere
  • pristup sredstvima javnog priopćavanja i pravo obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe
  • samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa
  • zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini te u upravnim i pravosudnim tijelima
  • sudjelovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
  • zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda

U nastavku će biti pojašnjene situacije u kojima ostvarivanje kolektivnih prava pripadnika nacionalnih manjina ovise o njihovom udjelu u ukupnom broju stanovništva Republike Hrvatske, odnosno o rezultatima popisa stanovništva.

Služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi te u službenoj uporabi

Člankom 12. Ustavnog zakona propisano je da se ravnopravna službena uporaba jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine ostvaruje na području jedinice lokalne samouprave:

  • kada pripadnici pojedine nacionalne manjine čine najmanje trećinu stanovnika jedinice lokalne ili regionalne samouprave
  • kada je to predviđeno međunarodnim ugovorima
  • kada je to propisano statutom lokalne jedinice u skladu s odredbama posebnog zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj

Ostali uvjeti i način službene uporabe jezika i pisma kojim se služe pripadnici nacionalne manjine u predstavničkim i izvršnim tijelima, u postupku pred upravnim tijelima jedinica lokalne samouprave i jedinica regionalne samouprave, u postupku pred tijelima državne uprave prvog stupnja, u postupku pred sudbenim tijelima prvog stupnja, u postupcima koje vode Državno odvjetništvo i javni bilježnici te pravne osobe koje imaju javne ovlasti, uređuju se Zakonom o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Godine 2012. donesen je Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj kojim su propisani način uređivanja prava na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina općim aktima, odnosno statutima jedinica lokalne i regionalne samouprave te način ostvarivanja prava na ravnopravnu službenu uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina u postupcima koji se vode pred državnim tijelima prvog stupnja i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine pripadnicima srpske zajednice zajamčeno je pravo na ravnopravnu službenu upotrebu srpskog jezika i ćiriličnog pisma u 23 jedinice i to: gradovima Vrbovsko i Vukovar te u općinama Biskupija, Borovo, Civljane, Donji Kukuruzari, Dvor, Erdut, Ervenik, Gračac, Gvozd, Jagodnjak, Kistanje, Krnjak, Markušica, Negoslavci, Plaški, Šodolovci, Trpinja, Udbina, Vojnić, Vrhovine i Donji Lapac.

Zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini te u upravnim i pravosudnim tijelima

Ustavnim zakonom propisano je da se pripadnicima nacionalnih manjina, kojih ima više od 1,5% u ukupnom stanovništvu RH, jamči najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom Saboru.

Pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika, imaju pravo ukupno izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina.

Također je propisano da pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika — manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice.

Zakonom o lokalnim izborima propisano je da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima. Ako se ne postigne zastupljenost predstavnika nacionalnih manjina u predstavničkim tijelima jedinice samouprave, raspisat će se dopunski izbori.

Za određivanje broja pripadnika nacionalne manjine mjerodavni su službeni rezultati popisa stanovništva. Prije provođenja svakih izbora, službeni rezultati popisa stanovništva o broju pripadnika nacionalnih manjina u jedinici lokalne ili regionalne samouprave korigiraju se (uvećavaju ili umanjuju) za onaj broj birača koji su upisani ili brisani iz popisa birača te jedinice od popisa stanovništva do posljednjeg potvrđenog popisa birača.

U jedinicama samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina sudjeluju u stanovništvu općina i gradova s više od 15% te u županijama s više od 5%, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima — zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina.

Pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u tijelima državne uprave i pravosudnim tijelima sukladno odredbama posebnog zakona i drugih akata o politici zapošljavanja u tim tijelima, vodeći računa o sudjelovanju pripadnika nacionalnih manjina u ukupnom stanovništvu na razini na kojoj je ustrojeno tijelo državne uprave ili pravosudno tijelo i stečenim pravima. U popunjavanju tih mjesta u navedenim tijelima prednost pod istim uvjetima imaju predstavnici nacionalnih manjina. Ove odredbe ugrađene su u posebne zakone kojima se uređuje postupak zapošljavanja u državnu službu.

Općine i gradovi u kojima pripadnici manjina u stanovništvu sudjeluju s više od 15% te županije u kojima manjine sudjeluju s više od 5% obvezni su planom prijema u službu utvrditi popunjenost upravnih tijela jedinica i planirati zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti nacionalnih manjina u upravnim tijelima jedinica.

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i regionalnoj samoupravi propisano je da se u jedinicama samouprave planom prijema u službu utvrđuje i popunjenost radnih mjesta u upravnim tijelima pripadnicima nacionalnih manjina te planira zapošljavanje potrebnog broja pripadnika nacionalnih manjina radi ostvarivanja zastupljenosti, sukladno Ustavnom zakonu i zakonu kojim se uređuje sustav lokalne i regionalne samouprave.

Pri raspisivanju natječaja jedinice samouprave koje u svojim upravnim tijelima nisu osigurale zastupljenost pripadnika nacionalnih manjina sukladno Ustavnom zakonu, dužne su to navesti u tekstu natječaja, kao i navesti da su se kandidati u prijavi na natječaj dužni pozvati na to pravo te da kandidat, pripadnik nacionalne manjine, ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima.

Prema Zakonu o sustavu državne uprave, pripadnicima nacionalnih manjina osigurava se zastupljenost u ministarstvima, državnim upravnim organizacijama i središnjim državnim uredima vodeći računa o njihovu ukupnom udjelu u stanovništvu Republike Hrvatske.

Sudjelovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina

Pripadnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i regionalne samouprave sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.

Ustavnim zakonom propisano je da se u lokalnim jedinicama u kojima pripadnika manjina ima najmanje 1,5%, u općinama i gradovima na čijem području živi više od 200 pripadnika pojedine nacionalne manjine te u županijama na čijem području živi više od 500 pripadnika nacionalne manjine, biraju vijeća nacionalnih manjina. U slučajevima kada nije ispunjen barem jedan od spomenutih uvjeta za izbor vijeća nacionalnih manjina, a na području jedinice samouprave živi najmanje 100 pripadnika nacionalne manjine, bira se predstavnik nacionalnih manjina.

Upravljačke pozicije u Savjetu za nacionalne manjine Republike Hrvatske

Savjet za nacionalne manjine je autonomno tijelo osnovano temeljem Ustavnog zakona s ciljem što učinkovitijeg sudjelovanja nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, posebice u domeni razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanja vezanih uz ostvarivanje i zaštitu prava i sloboda nacionalnih manjina.

Savjet je krovno tijelo nacionalnih manjina koje povezuje institucije i interese nacionalnih manjina na državnoj razini. Bavi se cjelovitom manjinskom problematikom u okviru Ustavnog zakona i svih ostalih zakona koji se tiču nacionalnih manjina.

Savjet ima predsjednika i dva potpredsjednika koje imenuje Vlada Republike Hrvatske iz redova članova Savjeta. Jedan od njih obavezno je član Savjeta iz redova nacionalne manjine koja u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluje s više od 1,5%.